MOJ SVIJET HRANE BUDUĆNOSTI

MOJ SVIJET HRANE BUDUĆNOSTI

6. lipnja 2022. održana je u Sisku Završna konferencija projekta “Moj svijet hrane budućnosti”.

Projekt je provodila Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u osnovnoj školi Viktorovac u Sisku, a partneri na projektu su bili Upravni odjel Grada Siska za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo, udruga “Đeram” iz Petrinje, tvrtka “Redfork” iz Zagreba, te “Probion” – udruga studenata Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta iz Zagreba.

Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja, a vrijednost projekta je 120.000,00 kuna.

Projekt se u školi provodio od veljače do lipnja kroz 12 interaktivnih radionica sa učenicima od 5. do 8. razreda, a ukupno je u projektu sudjelovalo 253 učenika. Svaka radionica imala je edukativni dio na zadanu temu kroz prezentaciju, a nakon toga su učenici uz pomoć studenata iz udruge “Probion” odrađivali vježbe, kroz koje su trebali primjeniti znanje koje su dobili kroz prezentaciju. Poslije svake radionice učenici su anonimno popunjavali upitnike , analizom upitnika napravljena je rang lista tri najbolja razreda u znanju I dodjeljeni su im pehari kao priznanja.

Peti razredi su učili o slaganju zdravog tanjura, važnosti pijenja vode i štetnosti energetskih i gaziranih pića, te o važnosti vježbanja.

Šesti razredi su učili o prehrambenom otpadu, kako sortirati otpad i štiti okoliš i kako se hrana može ponovo iskoristiti.

Sedmi razredi su učili o kalorijama, aditivima u hrani – štetnim i korisnim, te kako čitati deklaracije na hrani.

Osmi razredi su učili o marketinškim trendovima i zdravlju tijela, o reklamiranju hrane i održivom razvoju, te o internet trgovini i korištenju njezinih prednosti.

U anketama su učenici u velikoj većini istaknuli da su nešto o tim temama znali, tek mali dio nije znao ništa, teme su im bile zanimljive i velika većina (79%) bi htjela više naučiti o tim temama.

Nakon održanih radionica sa Upravnim odjelom Grada Siska za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo održan je okrugli stol, na kojemu su prezentirani sadržaj i rezultati projekta, te se razgovaralo o mogućnostima nastavka projekta i obrade sličnih tema kroz nastavu građanskog odgoja.

Ovim projektom Hrvatska udruga za zaštitu potrošača se uključila u kampanju smanjenja prehrambenog otpada i bacanja hrane – godišnje se u Hrvatskoj baci 400.000 tona hrane i do 2030.g. moramo tu količinu prepoloviti.

Udruga “Đeram” koja se bavi njegovanjem tradicijskih vrijednosti  pokazala je učenicima kako se nekada pripremala i čuvala hrana, kada nije bilo hladnjaka i zamrzivača, ali nije bilo ni prehrambenog otpada.

Projektom se HUZP uključila i u kampanju za smanjenje CO2 i svođenje otpada na nulu do 2050.g., jer su učenici kroz radionice učili odvajati otpad, a znanja su kod kuće prenosili i roditeljima.

Projekt je pomogao da učenici shvate štetnost gaziranih i energetskih napitaka I nauče važnost pijenja vode i važnost konzumiranja lokalne i sezonske hrane.

Kroz radionice su učenici također naučili da se ne treba slijepo povoditi za reklamama hrane i zašto je važno znati čitati deklaracije na hrani.

Sadržaj svih radionica je predstavljen na B1 plakatima koji će biti postavljeni po razredima u školi, a kako su napravljeni sa puno ilustracija i korisnih informacija biti će stalni podsjetnik učenicima na ono što su naučili, ali i mogućnost drugima da nešto o tome nauče.

OŠ Viktorovac je kroz projekt dobila obruče i vijače za vježbanje, te 2 profesionalna štapna miksera za spravljanje zdravih obroka u školskoj kuhinji koja ide u obnovu.

Nadamo se da će stečena znanja učenici ( i njihovi roditelji) koristiti u svakodnevnom životu, kako bi njihova budućnost bila bez otpada i stakleničkih plinova, uz obilje vode i zdrave hrane.

Fotografije se mogu pogledati na web stranici OŠ Viktorovac:

http://os-viktorovac-sk.skole.hr/?news_hk=1&news_id=2904&mshow=290#mod_news

Autorsko djelo: bitan korak za mlade umjetnike

Autorsko djelo: bitan korak za mlade umjetnike

Autore često može zbuniti pojam zaštite intelektualnog vlasništva i autorskog djela. Može li to biti isto ili se ipak radi o različitim pojmovima?

Kako je navedeno na Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo:

Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja koje ima individualan karakter i koje je na neki način izraženo. Pritom način i oblik izražavanja, vrsta, vrijednost ili namjena djela nije od značaja za kvalificiranje djela kao autorskog djela.“ www.dziv.hr

To znači da je autorsko djelo naravno dio intelektualnog vlasništva koje ne treba posebno štititi. Interesantno je da autorsko djelo treba biti intelektualno ostvarenje, koje može ili ne mora biti kreativno ili originalno. Da, dobro ste pročitali, originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. To jednostavno znači da ne smijete oponašati drugo, već postojeće autorsko djelo. Predmet takvih rasprava je često vidljiv na glazbenoj sceni gdje jedan umjetnik optužuje drugog za plagijat.

Bitno za znati da sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima autorska djela su:

  • jezična djela, kao što su pisana djela, govorna djela te računalni programi, koji obuhvaćaju izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku, uključujući i pripremni dizajnerski materijal
  • glazbena djela, s riječima ili bez riječi
  • dramska i dramsko-glazbena djela
  • koreografska i pantomimska djela
  • djela vizualnih umjetnostis područja slikarstva, kiparstva i grafike, bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela vizualnih umjetnosti
  • djela arhitekture, kao što su skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture
  • djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna
  • fotografska djelai djela proizvedena postupkom sličnom fotografskom
  • audiovizualna djela, kao što su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audiovizualna djela izražena slikama, sa zvukom ili bez zvuka, u vremenski organiziranom slijedu promjena, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana
  • novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi
  • videoigre i druga multimedijalna djela
  • kartografska djela
  • prikazi znanstvene ili tehničke prirodekao što su crteži, planovi, skice, tablice
  • druge vrste originalnih intelektualnih tvorevina koje imaju individualan karakter.

Naravno, autorsko pravo ne štiti ideje,  znanstvena otkrića, postupke, metode rada i matematičke koncepte, ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, vijesti i novosti, službene tekstove, službene programe, prostorne planove i sl.

Kroz projekt „That’s my idea“ , Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) ima za cilj pomoći u diseminaciji rezultata ovog projekta, te educirati mlađu populaciju (15 – 25 godina) o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva s naglaskom na područje glazbe. Cijeli projekt podržan je i od EUIPO-a, točnije Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo.

 

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA

Dana 28.svibnja 2022.g. stupio je na snagu Zakon o zaštiti potrošača objavljen u Narodnim novinama 19 / 2022.

Nažalost neki članci koji su išli u prilog potrošačima maknuti su iz Zakona.

Bitno je da se Vlada i Ministarstva Republike Hrvatske “zaklinju” u zaštitu potrošača.

Važnost zaštite intelektualnog vlasništva u kreativnoj industriji

Važnost zaštite intelektualnog vlasništva u kreativnoj industriji

Danas kada je kreativna industrija u svom velikom uzletu, potrebno je osim kreativnosti razmišljati i o zaštiti intelektualnog vlasništva. Prva definicija kreativne industrije zvuči otprilike ovako: „one djelatnosti koje proizlaze iz kreativnosti, vještina i talenata pojedinaca, a koje imaju potencijale za stvaranje bogatstva i radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju intelektualnog vlasništva“.

Iako možda niste znali ali kreativnu industriju ne čini samo glazba, umjetnost, dizajn ili fotografija, već kreativnim industrijama pripadaju i elektronički mediji, arhitektura, računalne igrice i novi mediji, film, zanati, knjižnice, muzeji, baština, izdavaštvo i oglašavanje. Poprilično širok spektar, kada razmišljamo o zaštiti intelektualnog vlasništva u kreativnim industrijama.

Kroz projekt „That’s my idea“ , Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) ima za cilj pomoći u diseminaciji rezultata ovog projekta, te educirati mlađu populaciju (15 – 25 godina) o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva s naglaskom na područje glazbe. Cijeli projekt podržan je i od EUIPO-a, točnije Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo.

Onda se trebamo zapitati što je intelektualno vlasništvo? Kako je navedeno na Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo:

„Kreativna ili umjetnička realizacija neke ideje koja je plod ljudskog intelekta pripada njezinom stvaratelju te, pod određenim uvjetima, predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo. Iako neopipljivo u fizičkom smislu, intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine, pa se ono može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svako drugo vlasništvo.

Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja.

U poslovnom smislu intelektualno vlasništvo predstavlja nematerijalnu imovinu čija uspješna eksploatacija može biti vrijedan temelj poslovanja.“ www.dziv.hr

Izvući ćemo za vas par zanimljivosti:
Autorsko djelo, točnije glazbena djela, s riječima ili bez riječi se ne trebaju štititi samo po sebi. Čim ste ga napravili kao autor i to možete dokazati – to je to! To je primjerice jako bitno za autore.

Ako želite zaštititi žig kao melodiju, bitno je da navedeno intelektualno vlasništvo nigdje ne objavljujete prije zaštite. U protivnom, nećete ga više moći zaštititi ! Ovo je primjerice jako bitno za skladatelje ili kreativce koji kreiraju melodiju žiga.